OSTVARENJE SNA
Teslina fontana
Muzej Nikole Tesle
Povodom obeležavanja 115 godina od osnivanja Beogradskog vodovoda i prve realizacije patenta Nikole Tesle koji je prijavio 28. oktobra 1913, ispred Muzeja Nikole Tesle 12. jula 2007. godine u 19 časova svečano se pušta u rad prva Teslina fontana.
Zahvaljujući zajedničkoj inicijativi koju su pokrenuli Skupština grada Beograda, JKP Beogradski vodovod i Muzej Nikole Tesle, posle više od godinu dana rada na ovom projektu, na uglu beogradskih ulica Krunske i Proleterskih brigada, 12. jula 2007, na sam dan osnivanja Beogradskog vodovoda, svečano se pušta u rad Teslina fontana. Posle svečanog otvaranja fontane, u Muzeju Nikole Tesle biće otvorena i izložba posvećena ovom jedinstenom i složenom projektu kao i obimnoj arhivskoj građi o Teslinom radu na osvajanju potpuno novog tipa fontane i njegovoj saradnji sa Luisom Tifanijem, poznatim njujorškim umetnikom, vlasnikom Studija Tifani i tvorcem posebne tehnike izrade vitraža.
Realizaciju svih vitalnih sklopova Tesline pumpe i fontane izveli su stručnjaci beogradske firme CPS-CAD Professional Sys, a autor prostornog rešenja fontane izveo je arhitekta Janko Krstić.
Nikola Tesla je podario čovečanstvu ogroman broj značajnih otkrića, koja su ingenioznošću rešenja, univerzalnošću primene i pomeranjem mnogih naučnih i tehnoloških granica, izmenila sliku sveta oko nas. Duga lista od ukupno 280 patenata, 116 originalnih, kojima je Tesla zaštitio 125 svojih pronalazaka, kao i 164 patentna analoga registrovana u 26 različitih zemalja sveta, svedoči o velikom i maštovitom umu koji je svoja velika dela sa podjednakim uspehom ostvario u najrazličitijim oblastima – od elektrotehnike i radiotehnike do mašinstva, medicine, vazduhoplovstva i mnogih drugih polja nauke i tehnologije.
Međutim, jedan od njegovih pronalazaka, koji se u značajnoj meri razlikuje od svega drugog čemu je veliki pronalazač posvetio najveći deo svog stvaralačkog opusa jesu – fontane. Više od osam godina, sa povremenim prekidima, u drugoj deceniji 20. veka Tesla radi i razvija više modela svojih fontana. Sačuvana bogata arhivska građa u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu, svedoči o Teslinoj velikoj posvećenosti ovom, na prvi pogled manje značajnom delu njegovog ukupnog stvaralačkog opusa. Brojne skice i tehnički crteži, niz proračuna vezanih za izračunavanje dimenzija elemenata konstrukcije fontana, parametara protoka fluida i karakteristika pogonskog motora, kao i precizno osmišljene modifikacije i konstruktivna poboljšanja, govore da je i u ovom delu svog stvaralaštva Tesla uneo svu svoju pronalazačku strast i energiju.
Teslina fontana, za ono vreme potpuno novog tipa, trebalo je da donese i novu lepotu. Kako sam Tesla navodi, lepotu sadržanu „u fascinantnom prizoru velike mase vode u pokretu, pri čemu se stiče utisak velike snage“. Njegova fontana omogućila bi „stvaranje lepih i upadljivih prizora korišćenjem osvetljenja i određenog broja kaskada“, a sve to uz relativno mali utrošak energije. Nažalost, Teslina saradnja na izradi fontana sa Luisom Tifanijem, završena je bez realizacije zamišljenih projekata i očekivanog komercijalnog uspeha. Bez obzira na to, ovaj deo njegovog stvaralačkog opusa pokazuje neomeđenost njegovog interesovanja, veliku kreativnost i lakoću rešavanja kompleksnih inženjerskih problema na originalan način.
Ideja da se Teslina fontana postavi na tada praznom i neuređenom prostoru na uglu beogradskih ulica Proleterskih brigada (danas Krunske) i Prote Mateje, odmah do Muzeja Nikole Tesle, nije nova. Pvi put, ova inicijativa potekla je upravo iz Muzeja Nikole Tesle, još 1984. godine. Kasnije će se ovoj ideji pridružiti i drugi brojni poštovaoci Nikole Tesle, sa predlogom da replike ove fontane nađu svoje mesto i ispred zgrada Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, Beogradskog vodovoda, Elektrotehničkog instituta Nikola Tesla i na drugim reprezentativnim lokacijama u Beogradu.
Posle gotovo četvrt veka od prve inicijative i preko 90 godina od prvih Teslinih zamisli o kreiranju novih tipova fontana, ova ideja konačno doživljava svoju realizaciju 12. jula 2007. godine. Na mestu koje je za to prvobitno i bilo zamišljeno, u neposrednoj blizini Teslinog muzeja u Beogradu, ostvarena je njegova davna zamisao prijavljena kao patent još 28. oktobra 1913. godine.
Zahvaljujući Teslinoj pumpi, konstruisanoj prema njegovom originalnom patentu, voda će početi da teče kroz prvu u svetu ikada realizovanu Teslinu fontanu. Konačno ovaploćenje onoga što je svome delu njegov tvorac i namenio – da pruža “veličanstveni prizor, zanosan i podsticajan”, sve poštovaoce Nikole Tesle trajno će podsećati na ovog velikog čoveka i grandiozni i univerzalni značaj njegovog dela u čitavoj istoriji čovečanstva.
Tekst u celosti prenet sa :
Prototip pumpe testiran je na Mašinskom fakultetu, gde je utvrđeno da svi parametri odgovaraju onima koje je Tesla priložio prilikom registracije patenta. Fontana je livena u bronzi u umetničkoj livnici „Braća Jeremić", a prostorno rešenje fontane delo je arhitekte Janka Krstića. Stručnjaci kažu, da tehničko rešenje pumpe primenjene na ovoj fontani fascinira i posle toliko vremena.
Vidi i na:
Comments
Post a Comment